Zoološki vrt grada Zagreba

Imena naših životinja: /

Sistematika
razred: sisavci (Mammalia)
red: zvijeri (Carnivora)
porodica: psi (Canidae)

Opis
Dužina tijela: 100 - 150 cm, dužina repa: 31 - 51 cm, visina u grebenu: 66 - 100 cm, težina: 12 - 75 kg.

Rasprostranjenost
Sjeverna Amerika, Europa i Azija.

Stanište
Šume, travnjaci, tajge, tundre, pustinje i planine.

Prehrana
U prirodi: veliki biljojedi, glodavci i strvine.
U zoo-vrtu: goveđe meso i kunići.

Razmnožavanje
Iako u divljini nije rijetkost sresti vukove samce, životna zajednica u kojoj žive su čopori. U čoporu vlada stroga hijerarhija, prema kojoj se razmnožava samo dominantni par. Razdoblje parenja u Europi počinje u siječnju i traje sve do travnja. Ženka potom kopa rupu gdje će okotiti mlade i koju će mladi koristiti kao sklonište prvih par tjedana života. Nakon graviditeta koji traje 60 – 63 dana, ženka na svijet donosi od 1 – 14 mladunaca. Za mladunce se jednako brinu svi članovi čopora. Ženke postaju spolno zrele sa 2 godine starosti, a mužjaci tek nakon 3. Neke mlade jedinke znaju napustiti čopor kada postanu spolno zrele.

Način života
Sivi vukovi su društvene životinje koje žive u čoporima. Čopor se može sastojati od 2 do 36 jedinki, a veličina ovisi o količini raspoložive hrane. Vođa čopora naziva se alfa-mužjak, a odmah iza njega na društvenoj ljestvici nalazi se alfa-ženka, podređena samo alfa-mužjaku. U slučaju da se alfa-mužjak ozlijedi i ne može više voditi čopor, vodstvo preuzima beta-mužjak. Položaj na društvenoj ljestvici ili hijerarhija u čoporu određuje koje će se jedinke pariti i koja će jedinka prva jesti. U jednoj godini vukovi imaju tzv. stacionarnu i nomadsku fazu. Stacionarna faza se odvija tijekom proljeća i ljeta, kada se kote mladi i čopor boravi na jednom mjestu, a nomadska tijekom jeseni i zime kada čopor luta u potrazi za hranom. Vukovi se većinom kreću noću i mogu prijeći velike udaljenosti. Mogu trčati brzinom od 55 do 70 km/h. Teritorij koji pripada jednom čoporu može sezati od 130 do 13 000 kilometara kvadratnih i brane ga od svih uljeza.

Grabežljivci
Drugi vukovi i kojoti.

Životni vijek
U prirodi do 16 godina.
U zoo-vrtu do 20 godina.

Ugroženost
Globalno nije ugrožena vrsta, ali je u nekim zemljama rijedak ili je čak izumro (zapadna Europa, Meksiko i veći dio SAD-a). Prirodna rasprostranjenost vuka smanjena je za trećinu i to zbog ubijanja i gubitka staništa. Od 1970. g. započelo se sa zaštitom širom svijeta, tako da je do danas ukupna populacija vukova postala stabilna.
U Hrvatskoj sivi vuk je potencijalno ugrožena vrsta i strogo je zaštićen Zakonom.
IUCN kategorija: LC (najmanje zabrinjavajuća vrsta)

Zanimljivosti
/

Linkovi
- Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj
- International Wolf Center
- The Wolf Trust

Posvojitelji:
     Filip i Jakov Dubovečak
     OŠ Ivana Gorana Kovačića
     Toma Mioć
     Dina Leonarda Volčanšek
     OŠ Montessori, 2.a razred
     Ivan Karlović
     Željka Ljubičić Berić
     Dominik Mikulec
     Vuk Martinčić
     Azamat Nabiullin
     Gordana Poljski
     Vladimir Jelavić
     Privatna ekonomsko informatička škola, 1.a i 1.t razred (2010/2011)
     Lucija Šimunović
     Zoe Zeba
     Marta Simeonov
     Aida Njunjić
     Petar Hrg