Zoološki vrt grada Zagreba

Tilia tomentosa Moench

Porodica: Tiliaceae (lipovke)

Habitus: listopadno stablo, visine do 30 m

Kora: siva i dugo vremena glatka; u starijoj dobi uzdužno izbrazdana

Izbojci: sivo pustenasti

Pupovi: dvoredni, jajasti i obavijeni s dvije nejednako velike maslinastozelene ili crvenkastosmeđe i sivo pustenaste ljuske

Listovi: jednostavni i srcoliki, do 15 cm dugi; donja strana lisne plojke je srebrnastobijelo pustenasta

Cvjetovi: dvospolni, skupljeni u paštitastim cvatovima koji su smješteni na dugačkoj zajedničkoj stapci; letni list počinje od osnove cvjetne stapke; vjenčić se prividno sastoji od 10 latica, od kojih su 5 preobraženi prašnici koji nalikuju na latice (staminodiji); cvate u lipnju

Plodovi: tvrdi, okruglasti, bradavičasti i sivo pustenasti oraščići smješteni na dugačkoj zajedničkoj stapci s letnim listom koji omogućuje raznošenje plodova pomoću vjetra (anemokorija)

Prirodna rasprostranjenost: jugoistočna Europa i Mala Azija

Stariji znanstveni naziv (sinonim) za srebrnastu lipu je T. argentea (argenteum = srebro). Raste pojedinačno ili u skupinama unutar zajednica mezofilnog i termofilnog karaktera. Najčešće se pojavljuje u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba na brežuljkastim područjima panonskih gora, obrastajući sjeverne i zapadne padine do 300 m n. v. Srebrnasta lipa se pojavljuje i u zajednicama hrasta cera i sladuna.

Sve vrste lipa su poznate kao medonosne i ljekovite vrste i često se sade u parkovima i alejama. Zbog toga se lipe od davnih vremena kultiviraju i šire izvan svojih prirodnih staništa. Lipe su simbol starih slavenskih naroda. Smatra se da su južni Slaveni gradili crkve i svetišta na mjestima gdje su nekada rasle svete lipe.

Autor: Igor Poljak
Autor fotografija: Igor Poljak