Zoološki vrt grada Zagreba

Obični divlji kesten, divlji kesten

Aesculus hippocastanum L.

Porodica: Hippocastanaceae (divlji kesteni)

Habitus: listopadno, do 25 m visoko stablo guste i široko razgranate krošnje

Kora: sivosmeđa i ljuskasto raspucana

Izbojci: debeli, goli, svijetlosmeđi do sivosmeđi; ožiljci otpalih listova veliki i udubljeni

Pupovi: nasuprotno raspoređeni na izbojcima; obavijeni većim brojem crvenkastosmeđih, ljepljivih i sjajnih ljusaka; vršni ušiljeni i do 25 mm dugi, postrani višestruko manji

Listovi: dlanasto sastavljeni od 5-7 (rijetko 9) duguljasto obrnuto-jajastih liski; liske do 30 cm dugačke, dvostruko napiljene, kratko ušiljene i na osnovi usko klinoliko sužene; odozgo tamnozeleni i goli; odozdo svijetlozeleni i duž žila smećkasto vunasto mekano dlakavi; smješteni na do 20 cm dugim peteljkama; u jesen prije otpadanja različitih nijansi žutih i smeđih boja

Cvjetovi: poligamno monoecični – jednospolni muški i ženski cvjetovi zajedno s dvospolnim cvjetovima na istoj biljci; skupljeni u uspravnim metličastim cvatovima; u vršnom dijelu cvata isključivo muški; čaška srasla, zelenkasta, peterozupčasta; vjenčić je sastavljen od pet nejednakih, bijelih, purpurno ili žuto pjegavih i na rubovima valovitih i sitno trepavičastih latica; prašnici žutonarančasti, na dugačkim i povijenim sitno trepavičastim dršcima

Vrijeme cvjetanja: odmah nakon listanja; u svibnju i lipnju

Plodovi: okruglasti, oko 5 cm veliki, zeleni i bodljikavi tobolci; dozrijevaju u jesen prve godine i nakon dozrijevanja se raspucavaju na tri dijela

Sjemenke: krupne, okruglaste, nešto malo spljoštene, tamnocrvene i sjajne, na osnovi s velikom svijetlom pjegom (hilum)

Prirodna rasprostranjenost: Albanija, Makedonija i Grčka

Raste u riječnim dolinama i klisurama na vlažnim i svježim staništima. Najbolje mu odgovaraju duboka, rahla i svježa tla s bogatim humusnim slojem. Dobro podnosi zasjenu, ali se najbolje razvija na osami na punom svjetlu. Kod nas je često sađena vrsta u parkovima, drvoredima i alejama. Sjemenke nalikuju na plodove pitomog kestena i otrovne su. Koriste se u farmaceutskoj industriji, a nekoć su se koristile i kao sredstvo za čišćenje s obzirom na to da sadrže velike količine saponida.