Zoološki vrt grada Zagreba

Kavkaska jela

Abies nordmanniana (Steven) Spach

Porodica: Pinaceae (borovke)

Habitus: vazdazeleno, do 60 m visoko stablo prsnog promjera debla do 2 m; krošnja je čunjasta s više ili manje izraženim vrhom; na osami se grana do tla; grananje pršljenasto

Kora: u mlađoj dobi siva i glatka, a kasnije tamnosiva i plitko raspucana

Iglice: zavojito raspoređene na izbojcima; plosnate, 2-3,5 cm duge, oko 2 mm široke, na vrhovima zaobljene do urezane; odozgo tamnozelene i sjajne s jednom uzdužnom brazdom; ponekad pri vrhu s neizraženom, uskom i isprekidanom linijom puči; odozdo svijetlozelene s dvije uzdužne bijele pruge puči; s gornje strane izbojka četkaste i usmjerene prema vrhu izbojka; na vrhovima grana i terminalnom izbojku ušiljene

Cvjetovi: jednodomni; muški cvjetovi pojedinačni, resasti, smješteni u pazušcima iglica na prošlogodišnjim izbojcima, gusto nagomilani; ženski cvatovi češerasti, uspravni, blijedo zeleni do žućkastozeleni, sastavljeni od zavojito raspoređenih plodnih i pokrovnih ljusaka; plodne ljuske lepezaste i na rubovima sitno izrezuckane; pokrovne ljuske duguljaste, uske, dugačko ušiljene, dvostruko dulje od plodnih, do polovice zelene i prirasle uz donju stranu plodnih ljusaka; muški cvjetovi raspoređeni duž cijelog stabala, a ženski pri vrhu krošnje

Vrijeme cvjetanja: od druge polovice travnja do svibnja

Češeri: valjkasti, uspravni, 12-20 cm dugi, 4-5 cm široki; plodne ljuske lepezaste, drvenaste, 3-4 cm široke, s unutarnje strane nose po dvije sjemenke; pokrovne ljuske dulje od plodnih, duguljaste, u gornjoj trećini dvostruko šire i sitno izrezuckane s jako uskim i šiljastim vrhom; dozrijevaju u jesen prve godine u rujnu i listopadu i nakon dozrijevanja se raspadaju, a na stablima ostaju hrapava češerna vretena

Sjemenke: trokutaste, oko 10 mm velike, okriljene jednim širokim i svijetlosmeđim krilcem koje sjemenku s jedne strane obuhvaća u potpunosti, a s druge djelomično

Prirodna rasprostranjenost: Kavkaz

Kavkaska jela je dobila ime po finskom zoologu Nordmannu. Kod nas se često krivo naziva nordijskom jelom te se povezuje s nordijskim zemljama. Raste u gorskim i planinskim područjima na nadmorskim visinama od 800 do 2200 m na području Kavkaza. Dobro podnosi zasjenu (skiofilna vrsta) i niske temperature te najbolje uspijeva u umjereno vlažnim područjima. Jedna je od najpoznatijih i najčešćih vrsta koja se kod nas uzgaja i uvozi kao božićno drvce. Posebno lijepi primjerci ove vrste kod nas se mogu vidjeti oko perivoja starih dvoraca.