Zoološki vrt grada Zagreba

Quercus robur L.

Porodica: Fagaceae (bukovke, žirnjače)

Habitus: listopadno stablo, visine do 50 m; na osami formira gustu i široku krošnju te je nižeg rasta, a u sastojini je višeg rasta i ima manju krošnju

Kora: debela, tamnosiva i duboko uzdužno izbrazdana

Pupovi: spiralni, jajoliki, peterobridni i obavijeni su većim brojem crvenkastosmeđih do svijetlosmeđih ljusaka

Listovi: jednostavni i perasto razdijeljeni; obris lisne plojke je obrnuto-jajolikog oblika; lisne peteljke su 0.5-1 cm duge

Cvjetovi: jednodomni i jednospolni; muški cvjetovi su skupljeni u do 5 cm dugim, žućkastozelenim i visećim resama; ženski cvijet je zatvoren u kupuli koja nastaje proširivanjem i odebljavanjem cvjetne osi; kupula je obrasla zelenim ljuskama crvenkastih rubova; na vrhovima kupula izviruju crvene njuške tučkova; ženski cvjetovi (do 5 zajedno) su smješteni na dugim stapkama; cvate za vrijeme listanja (travanj i svibanj)

Plod (žir): je smješten u kupuli koja ima oblik čašice, a izvana je obrasla kratkim i prileglim ljuskicama koje se međusobno pokrivaju poput crijepa na krovu; plodovi dozrijevaju iste godine u jesen; smješteni su na dugačkim zajedničkim stapkama, do 8 cm dugim

Prirodna rasprostranjenost: Europa, sjeverna Afrika i Mala Azija

Lužnjakova hrastovina je naše najkvalitetnije tehničko drvo, široke primjene u industriji. Lužnjak se u Hrvatskoj prirodno rasprostire na oko 200 000 ha u dolinama velikih rijeka i njihovih pritoka (Sava, Drava, Kupa i Dunav), a raste i na Drežničkom polju i u dolini rijeke Mirne u Istri. Na tim područjima tvori dvije osnovne zajednice: šumu lužnjaka s velikom žutilovkom i šumu lužnjaka s običnim grabom. Raste na vlažnim, pjeskovitim ili ilovastim, plodnim i dubokim tlima. Vrsta je svjetla (heliofit).