Zoološki vrt grada Zagreba

Crni bor

Pinus nigra J. F. Arnold

Porodica: Pinaceae (borovke)

Habitus: vazdazeleno, do 30 (50) m visoko stablo; krošnja u mladosti čunjasta, a kasnije kišobranasta

Kora: svijetlosiva do tamnosivosmeđa i kod starijih stabala duboko uzdužno ispucana

Pupovi: duguljasto jajasti i smolavi

Listovi: dimorfni; primarno ljuskasto lišće zavojito raspoređeno na dugim izbojcima; sekundarno igličasto lišće smješteno u čupercima na kratkim izbojcima; u čupercima po dvije iglice koje su na osnovi obavijene trajnim igličnim rukavcem (tokom); ljuskasti listovi tanki i smećkasti; iglice 6-18 cm duge, 1-2 mm široke, tamnozelene, srpasto povijene do ravne, na rubovima fino napiljene, na vrhovima oštro ušiljene i na poprečnom presjeku polukružne

″Cvjetovi″: jednodomni i jednospolni; muški resasti cvjetovi smješteni pri dnu ovogodišnjih izbojaka; ženski češerasti cvatovi smješteni na vrhovima ovogodišnjih izbojaka

Vrijeme cvjetanja: od druge polovice travnja do kraja svibnja

Češeri: sjedeći, 4-8 cm dugi, žutosmeđi do svijetlosmeđi; dozrijevaju u jesen druge, a otvaraju se u proljeće treće godine; sastavljeni su od spiralno poredanih plodnih ljusaka oko češernog vretena; plodne ljuske su na vrhu zadebljale (štitić ili apofiza), s tamnosmeđom grbicom koja najčešće završava malim šiljkom; plodne ljuske s unutarnje strane crne; pokrovne ljuske zakržljale

Sjemenke: jajaste, sivkastosmeđe, 5-8 mm duge i bez sjaja; okriljene jednim 20-25 mm dugim krilcem koje sjemenku obuhvaća poput kliješta; krilce se lako odvaja od sjemenke

Prirodna rasprostranjenost: južna Europa, sjeverozapadna Afrika i Mala Azija

Crni bor je vrsta koja ima isprekidan (disjunktni) areal i dijeli se na nekoliko podvrsta i varijeteta. U kontinentalnom dijelu Hrvatske raste austrijski crni bor (Pinus nigra. subsp. nigra /P. austriaca Höss, P. nigra var. austriaca /Höss/ Badoux, P. nigricans Host), dok u mediteranskom području, na Hvaru, Braču, Korčuli i Pelješcu (iznad 400 m nadmorske visine) raste dalmatinski crni bor (Pinus nigra subsp. dalmatica /Vis./ Franco). Heliofilna je vrsta (biljka svjetla) te dobro podnosi onečišćeni zrak. Koristi se za pošumljavanje suhih i kamenitih terena u submediteranskom području.