Zoološki vrt grada Zagreba

Crna joha, jalša

Alnus glutinosa (L.) Gaertn.

Porodica: Betulaceae (brezovke)

Habitus: listopadno, do 30 m visoko stablo; deblo je izraženo do vrha krošnje

Kora: u mladosti zelenkastosmeđa i glatka; u starijoj dobi tamnosiva do tamnosmeđa, uzdužno i poprečno izbrazdana i ljuskasta

Izbojci: mladi izbojci ljepljivi; stariji izbojci posuti lenticelama

Pupovi: spiralno raspoređeni na izbojcima; duguljasto jajasti do obrnuto jajasti i obavijeni s dvije ljubičastosmeđe i ljepljive ljuske; smješteni na kratkim stapkama

Listovi: jednostavni, okruglasti ili obrnuto-jajasti, 4-10 cm dugi; na vrhu urezani ili zaobljeni; na rubovima krupno dvostruko napiljeni; odozgo tamnozeleni, goli i sjajni; odozdo svjetlije zeleni i goli s čupercima žutih dlačica u uglovima lisnih žila; u jesen otpadaju zeleni; mladi listovi ljepljivi

Cvjetovi: jednodomni i jednospolni, skupljeni u resastim cvatovima; muške rese do 10 cm duge i po 3-5 smještene zajedno na stapkama; ženske rese do 1 cm duge i po 3-5 smještene na zajedničkim dugim stapkama; zimi se na izbojcima mogu vidjeti muški (veći) i ženski (manji) nerazvijeni cvatovi; anemofilna vrsta - oprašivanje pomoću vjetra

Vrijeme cvjetanja: prije listanja u veljači i ožujku

Plodovi: sitni, spljošteni i usko okriljeni oraščići; smješteni u drvenastim češerićima; dozrijevaju u rujnu i listopadu iste godine; raznose se pomoću vjetra – anemohorija

Prirodna rasprostranjenost: Europa, zapadna Azija i sjeverna Afrika

Crna joha raste na vlažnim staništima, pod utjecajem podzemnih i poplavnih voda, uz močvare, rijeke i potoke. Na močvarnim staništima, gdje se zadržava površinska voda, razvija štakasto korijenje. Tvori čiste i mješovite fitocenoze, pojavljuje se u vrbovim, topolovim, jasenovim i lužnjakovim šumama. Biljka je svjetla (heliofit). Pionirska vrsta koja u nizinskim područjima stvara suše uvjete za rast drugih vrsta drveća. Crna joha živi u simbiozi s bakterijama koje se nalaze u kvržicama na korijenju koje vežu dušik iz zraka te time obogaćuju tlo dušikom. Johovina je osrednje tvrdo, slabo do srednje čvrsto, lako obradivo i u dodiru s vodom trajno drvo. Koristi se u vodogradnji, stolarstvu, rezbarstvu te i u postolarstvu za proizvodnju potpetica i klompi. Boja drva je nakon obaranja bijela do crvenkastobijela, a ubrzo nakon obaranja oksidira na zraku i poprima narančastu do crvenu boju.